Azteci u doba španjolskog osvajanja

Aztečko prinošenje ljudskih žrtava, Codex Magliabechiano.

U vrijeme europskog osvajanja tijekom 16. st. Aztečko se carstvo prostiralo na području današnjeg Meksika. Tijekom stoljeća osvajanja i sklapanja saveza sa susjedima, Tenochtitan je postao aztečka prijestolnica. Trgovina je predstavljala okosnicu gospodarstva i bila je poprilično raširena. Najveći problem tog golemog carstva je bila rastrošnost. Materijalna kultura poznata je po monumentalnim zgradama, skulpturama, predmetima od zlata i perja, a religija je zahtijevala ljudske žrtve. To je činjenica u kojoj leži odgovor o stalnim neprijateljstvima prema ostalim plemenima. Svakodnevno prinošenje ljudskih žrtava zahtijevalo je njihovo pronalaženje u okolnim plemenima. Upravo je aztečka religija odigrala veliku ulogu u smanjenju njihove moći za vrijeme dolaska konkvistadora. Jedan od poznatijih aztečkih bogova bila je pernata zmija, božanstvo vjetra i učenja, Quetzalcoatl. Prema legendi Quetzalcoatla je prevario i osramotio drugi bog, Tezcatipoca, te je zbog toga otputovao na istok. Svojim povratkom, u pratnji moćnog boga bijelaca, trebao je uništiti sve one koji su štovali njegovog neprijatelja.

Dolaskom španjolskih konkvistadora, okićenih pernatim kacigama, 1519., Azteci su povjerovali legendi o povratku Quetzalcoatla, te se pobojali njegove osvete. U nastaloj panici španjolskim osvajačima nije bilo teško zagospodariti tim područjem.

Montezuma I

Osvajanje kopna stvaralo je nove problema Španjolcima. Za razliku od Portugalaca koji su u Brazilu naišli na malobrojne i slabe domoroce, Španjolci su naišli na Azteke i Inke, narode na visokom stupnju razvoja. Njihovim pokoravanjem upravljali su conquistadores (nemilosrdni osvajači). Primjer im je dao Hernan Cortez koji se nastanio na Kubi. Hernan je bio 1519. poslan u vojnu ekspediciju od strane španjolskog guvernera na buduće meksičko područje. Flotom je stigao na poluotok Yucatan i tu osnovao Veracruz, bazu za daljnje napredovanje. U to doba su postojali lokalni sukobi unutar Aztečkog carstva, pa je to Cortez iskoristio kako bi većinu starosjedioca privukao na svoju stranu. Aztečki car Montezuma II. primio ga je u svojoj prijestolnici Tenochtitlanu i obvezao se na plaćanje poreza. Zbog carevog pokoravanja osvajačima u prijestolnici je izbila pobuna 1520. U tkz. žalosnoj noći (noche triste) car je smrtno ranjen, a Cortez je morao pobjeći. Međutim, Španjolci su već 1521. nastavili s osvajanjem. Na mjestu uništene aztečke prijestolnice nastao je novi grad, Mexico City.

Quetzalcoatl, Codex Magliabechiano.