cemeterij

cemeterij – groblje (posebno kršćansko groblje)

Progonjeni su se kršćani sakupljali od 1. st. u podzemnim grobnicama, gdje su vršili vjerske obrede. Najprije su ti cemeteriji pripadali bogatijim kršćanima. Od početka 3. st. ima sve više kolektivnih kršćanskih cemeterija koji se nazivaju po imenu pape. Takav je bio cemeterij pape Zeffina na Apijevoj cesti, kasnije nazvan imenom pape Kalista. Os 3. st. su se ukrašavale niše, kripte i kapelice cemeterija – katakomba slikama. Riba je simbolizirala Krista, ovca kršćanina, golubica duševni mir, sidro nadu, paun besmrtnost. Krist je prikazivan u obliku Orfeja. Često mu se davao lik «dobrog pastira» s ovcom (analogno grčkom Krioforosu). U katakombama su česte slike s prizorima iz Biblije. U ranokršćanskom periodu su nađena podzemna groblja unutar privatnih groblja, koja su kasnije bila vlasništvo bratstava vjernika. Sastojala su se od galerija. Galerija se dijelila na posebne prostorije, a svaka prostorija se sastojala od niza grobova. Ulaz u prostoriju je bio pravokutan, a mogao se zatvoriti kamenom pločom koja je stajala vertikalo i mogla se nagurati na vrata.