Kronološki popis dodan kalendaru, a sastavljen na osnovu bilježaka svećenika.
Fasti ili zapisi konzula (eponimnih viših činovnika u Rimu) odnosno vojskovođa koji su slavili triumf u Rimu. Bili su izloženi kao javni natpisi. Otkopani su na republikanskom forumu. Nazivaju se još i «fasti Capitolini» ili Kapitolski fasti po imenu muzeja u Rimu u kojem se sada nalaze (Museo Capitolino), a kamo ih je 1546. smjestio Michelangelo.
Prvi put ih je objavio Gnej Flavije 304. pr. Kr., a kasnije ih je August sakupio i odredio da se uklešu u mramorne ploče na zidu službenog boravišta pontifexa maximusa (vrhovnog svećenika), tj. regiji. Natpis je na 4 ploče s popisom svih konzula od početka republike i evidencijom njihovih trijumfa. Regija je izgorjela, a s njom i natpis te ga zajedno s regijom obnovio August. Neki fragmenti do danas nisu nađeni.
Od davnine je u Rimu pontifex maximus objavljivao građanima na početku godine «faste» dajući na znanje koji su dani radni (dies fasti), a koji su praznični (dies nefasti). Ti su se fasti razvili u službene anale, ljetopise, jer su se kalendaru dodavale bilješke u tom smislu,
Prije 2. st. pr. Kr. pontifex maximus je izlagao na zidu svoje rezidencije ploču s imenima magistrata i važnim bilješkama. Krajem 2. st. pontifex je objavio sve takve sačuvane ploče u publikaciji koja je dobila ime «annales maximi». Iz tih dokumenata potječu «fasti».
Nema komentara:
Objavi komentar