Gema

gema – ukrasni kamen s urezanim prizorom, za prsten ili drugi nakit

Umjetnički obrađen poludragulj (rjeđe drugi kamen) koji služi kao amulet, pečatnjak i ukras. Može biti dekorirana figuralno ili ornamentalno, a katkad ima i natpis. Motivi na gemama su rađeni udubljeno (intaljo) ili reljefno (kameja).

Jedna od najpoznatijih antičkih kameja je «Gemma Augustea» koja slavi Augustove pobjede nad Panoncima i Delmatima 9. g., a izrađena je 10. g.

Kamen je oniks s bijelim slojem iznad crnog podijeljen na dva djela.

Gornji dio: August sjedi na prijestolju s lituusom i žezlom pokraj božice Rome. Zdesna su tri figure; Eumena s vijencem od hrastova lišća, bog mora i božica zemlje s rogom obilja. Lijevo su dva dječaka; princ Gaj Cezar, a sasvim lijevo Tiberije s dugim žezlom izlazi iz kvadrige kojom upravlja Viktorija.

Donji dio: zarobljene neprijatelje vuku za kosu i dižu na pobjednički spomenik.

Prvi počeci izrade gema sežu u 3. tis. pr. Kr. – pečatni cilindri u Mezopotamiji.

Kasnije se šire iz Egipta (skarabeji) preko Krete u Grčku. U doba helenizma nailaze na široku primjenu. Geme su poznavali i Etruščani, a u Rimskom Carstvu su u svestranoj uporabi.