Diplomatika dijeli razvoj papinske kancelarije u 5 razdoblja. Prvo razdoblje do 772. – nema niti jednog originalnog dokumenta; pismo rimska kurzivna minuskula. Drugo – od 772-1049; najstariji dokument pismo pape Hadrijana I. 778 poslaniku Karla Velikog. Pismo je pisano specijalnom minuskulom = kurijalom. Iz tog razdoblja sačuvana 52 dokumenta; 25 na papirusu. Kurijalu dijelimo na stariju i mlađu.
Starija kurijala do kraja upotrebe papirusa tj. do kraja 1000. Slova starije kurijale široka i velika, haste duge, razmak velik, svečan izgled. Malo kratica. Od 11 do 12 st. mlađa kurijala. Glatka površina pergamene dovodi do smanjenja slova. Ukrasi poput zastavica. Promjene u mlađoj kurijali nastale su pod utjecajem karolinške minuskule. Utjecaj je još veći kada u 11 st. pontificiraju njemačke pape. Na početku 12 st. papinska kurija napušta kurijalno pismo a uvodi pismo slično carskoj diplomatičkoj minuskuli.
Notari grada Rima pišu privatne isprave kurijalom. Oni to nastavljaju do 13 st. kada je zamjenjuju gotičkom minuskulom.
Pogledaj: Latinska paleografija
Pogledaj: Latinska paleografija
Nema komentara:
Objavi komentar