Nesactium

Nesactium, Nesaktij, Nazakcij – Vizače kod Pule

Arheološki lokalitet oko 12 km sjeverozapadno od Pule. U željezno doba političko, plemensko i vjersko središte ilirskih Histra. 177. se pred zidinama grada vodi odlučujuća bitka između Rimljana i Histra u kojoj pogiba kralj Histra Epulon. Nakon pada Nesactiuma pod rimsku vlast padaju i drugi histarski gradovi. Arheološka istraživanja vodila su se, s prekidima, od 1900 – 1934. otkrila su gradske zidine, obilan materijal iz prapovijesnog i rimskog doba. Iz vremena ilirske samostalnosti potječe nekropola s bogatim prilozima i ostaci naselja. Arheološkim je istraživanjima otkriveno da su se najviše uzgajale ovce i koze. Od posebne važnosti su ulomci kamenih arhitektonskih detalja ukrašenih meandrom i spiralom, jedinstvene u ilirskoj umjetnosti. Pretpostavlja se da svi ti fragmenti potječu iz jednog prapovijesnog svetišta. Pod snažnim utjecajem grčko-etrurskog svijeta i susjednih Veneta te drugih ilira, razvija se u Istri značajna umjetnička aktivnost koja je u Nesactiumu ostvarila najmonumentalnije spomenike što su na ilirskom tlu ponikli u toku prapovijesti. Riječ je o nizu kamenih kipova gotove prirodne veličine koji prikazuju domaća božanstva. Najmonumentalnija je, a ujedno i najzanimljivija, figura gole žene s djetetom u naručju, uklesana u visokom reljefu na čelu velikog kamenog bloka. Vrlo vjerojatno predstavlja kip domaće boginje plodnosti. Iz rimskog vremena očuvali su se ostaci kuća i drugih građevina (terme, gradske zidine).