Stranice

ponedjeljak, 15. kolovoza 2011.

O znamenitim vojskovođama stranih naroda (De excellentibus ducibus exterarum gentium)

Nepotovo najvažnije djelo bilo je O znamenitim ljudima (De viris illustribus) u 17 knjiga. Smatra se da je djelo predstavljalo zbirku biografija poznatih ljudi koja je bila podijeljena u kategorije: uvodni dio, kraljevi stranih naroda, rimski kraljevi, znamenite vojskovođe stranih naroda, znamenite vojskovođe rimskog naroda, grčki zakonodavci i pravnici, rimski pravnici, grčki govornici, latinski govornici, grčki pjesnici, latinski pjesnici, grčki filozofi, latinski filozofi, grčki povjesničari, latinski povjesničari, grčki gramatičari, latinski gramatičari.

Od cijelog dijela ostao je u cjelosti očuvan samo dio O znamenitim vojskovođama stranih naroda (De excellentibus ducibus exterarum gentium). Pretpostavlja se da je Nepot cijelo djelo posvetio Titu Pomponiju Atiku u uvodnoj knjizi. Nama su poznata 3 fragmenta knjige:

1. De excellentibus ducibus exterarum gentium (O znamenitim vojskovođama stranih naroda) sastoji se od dvadeset životopisa slavnih grčkih vojskovođa: Miltijada, Temistokla, Aristida, Pauzanija, Kimona, Lizandra, Alkibijada, Trazibula, Konona, Diona, Ifikrata, Habrija, Timoteja, Datama, Epiminonde, Pelopide, Agezilaja, Eumena, Fokiona i Timoleonta. Poslije pregleda grčkih kraljeva – vojskovođa u djelu De regibus Graecis piše i životopise Hanibala i Hamilkara.

2. Excerptum e libro Cornelii Nepotis de Latinis historicis sadrži životopis Katona Starijeg i Tita Pomponija Atika.

3. Verba ex epistula Corneliae Gracchorum matris ex eodem libro Cornelii Nepotis excerpta su dijelovi pisma majke braće Grakho, Kornelije, upućena sinu Gaju Grakhu.

Pretpostavlja se da su životopisi Datama, grčkih kraljeva, Hanibala i Hamilkara naknadno dodani u drugom izdanju. Jedan dio historiografa osporavao je Nepotu djelo O znamenitim vojskovođama stranih naroda jer na početku djela piše ime Emilija Proba, no L. Traube je dokazao kako je Prob zapravo sakupljač historijskih spisa. Svojim djelom Nepot se obraća široj čitalačkoj publici. Za pisanje djela služi se djelima Tukidida, Polibija, Efora i Katona (Origines). U djelu je zanemarena kronologija zbog kulturno–povijesnih zanimljivosti i anegdota. Predstavljanje osoba je retoričko, plošno i jednostrano te uvijek pokušava istaknuti dobre osobine svakog vojskovođe. U djelu upotrebljava sve vrste biografija; peripatetičke biografije, kratke biografije pisane u aleksandrijsko-filološkoj maniri (npr. Kimon, Konon, Ifikrat, Habrije i Timotej), eulogije, neke su biografije pisane tako da hvale vrline junaka (npr. Epaminonda) ili junakove pothvate. Pisao je kratkim rečenicama ograničenim vokabularom. Upotrebljava arhaizme, kolokvijalizme te pojedine riječi karakteristične za to razdoblje. Djelo O znamenitim vojskovođama stranih naroda pripada zabavnoj književnosti sa odgojnom funkcijom jer je trebalo utjecati na život čitatelja.

Predgovor (Praefatio) U predgovoru se Nepot obraća Atiku. Govori mu kako ga čitatelji ovog djela neće smatrati dostojnim njihovog zanimanja dok budu čitali o tome kako je Epaminond bio vrhunski plesač i svirač frule. On spominje i kako je Kimon oženio vlastitu sestru[1] što je kod Grka bilo dopušteno. Isto tako govori kako je na Kreti bio običaj da mladići imaju puno ljubavnika[2]. Pobijednik Olimpijade bio je slavljen u cijeloj Grčkoj.

Rimljanima je bilo sramno kod Grka ono što je njima bilo časno i obrnuto. Dok je ženama u Rimu bilo normalno ići sa svojim muževima na zabave i zauzimati najuglednije mjesto u kući, u Grčkoj je ženama to bilo zabranjeno te su čak i za ručkom jele odvojeno od muških članova te su se kretale unutar svojih odaja koje su bile odvojene od odaja muških članova. Nepot u ovom djelu najavljuje da će iznijeti životopise slavnih vojskovođa. Nepot piše o Miltijadu, Temistoklu, Aristidu, Pauzaniju, Kimonu, Lizandaru, Alkibijadu, Trazibulu, Kononu, Dionu i Ifikratu.

Pogledaj: Rimska historiografija




[1] Kod Grka je bilo dopušteno sklapanje brakova između brata i polusestre ako nisu od iste majke pa prema tome možemo zaključiti da je Kimonova žena zapravo bila njegova polusestra.

[2] Veza između odraslog muškarca i dječaka bila je normalna stvar u cijeloj Grčkoj.

Nema komentara:

Objavi komentar