Antikrist

ANTIKRIST

U kršćanskoj mitologiji: 1. protivnik Isusa Krista, đavolov poslanik koji će se javiti na kraju dana, pokušati da donese pobjedu silama zla, ali će konačno biti savladan u vrijeme Kristovog "drugog dolaska"; 2. u najopćenitijem smislu - heretik i varalica, onaj koji ne priznaje pravovjernu krišćansku doktrinu, već zavodi vjernike "praznom prevarom" i satanskim učenjem (2 Jn 7).

U hebrejskoj eshatologiji Antikristu bi donekle odgovarao lik Belijala, vladara tame (Satan), dok je u Novom zavetu Antikrist onaj izaslanik koji ne istupa u ime Boga oca, nego u svoje vlastito ime, da donese zlo i bezakonje u potonja vremena (Jn 5.43). Tako se, na primer, u Drugoj poslanici Timotiju 3.1-4 veli da će "u pošljednje dane nastati vremena teška. Jer će ljudi postati samoživi, srebroljupci, hvališe, ponositi, hulnici, nepokorni roditeljima, neblagodarni, nepravedni, neljubavni, neprimirljivi, opadači, neuzdržnici, bijesni, nedobroljubivi, izdajnici, nagli, naduveni, koji više mare za slasti nego za Boga". Protivnik Kristov koji će pokušati zavladati svijetom i postaviti se iznad samoga Boga je "bezakonik" i "sin propasti" kojega će Gospod konačno "ubiti duhom usta svojijeh, i iskorijeniti svjetlošću dolaska svojega". (2 Sol 2.8).

Lik Antikrista je naročito jasno oslikan u Otkrivenju Ivanovom, gde ima sve arhetipske odlike zlog božanstva iz klasične mitologije. Tu je, naime, Antikrist prikazan kao "zvijer što izlazi iz bezdana", sa sedam glava i deset rogova, s lavljom čeljusti i medvedim nogama (13,1-2). Ta neman što huli na Boga odnosi, prema apokaliptičkoj viziji, privremenu pobjedu nad svecima i pobožnim ljudima, vladajući ukupno 42 mjeseca. Druga zvijer, nalik na aždaju, učiniće, takođe, velika čuda i natjeraće sve one što žive na zemlji da se poklone "ikoni zvjerinoj". Simbol sedmoglave nemani, njen mistični "broj" je 666. U različitim tumačenjima Otkrivenja Ivanovog ovaj broj se najčešće uzima kao "šifra" ili kod pomoću kojeg se može odgonetnuti pravo, povijesno ime Antitrista. F. Benari je tako predložio da se broj 666 posmatra kao zbroj numeričkih vrijednosti hebrejskih slova u imenu Neron Kesar, te da se Antikrist, zapravo, prepozna kao surovi rimski imperator. Interesantno je, međutim, da se i u srednjem vijeku još čvrsto vjerovalo kako će se Antikrist pojaviti baš u Rimu. Mistik Joakim iz Fjore izjednačio ga je čak sa samim papom. To isto učinio je i Luter, punih pet stoljeća docnije.

Imaginativna pripovjest o Antikristu u novijoj je literaturi najbolje, možda, uobličena u djelu V. Solovjova "Kratka priča o Antikristu".

M.V.

Pogledaj: Abraksas