Limes

limes – granica

lat. prvotno brazda ili međa na polju, zatim staza ili cesta koja vodi poljem; najzad granični nasip, utvrđena granica

U rimsko carsko doba (počevši od Tacita), utvrđena je granica Rimskog Carstva – sistem fortifikacijskih objekata (zidovi, kasteli, nasipi, palisade) raspoređenih prema konfiguraciji tla i međusobno povezanih vojničkom cestom. Utvrđene granične linije su postojale u svim krajevima carstva gdje je trebalo osigurati granicu od upada neprijatelja.

1. britannicus – Hadrijanov zid (slika lijevo)

2. donjogermanski (rajnski) – podudara se s donjim tokom rijeke Rajne od mora do Virodbacha kraj Ardenacha; nastao je iz linije pripravnosti za cara Augusta

3. gornjogermanski (retijski) – bio mu je često mijenjan položaj. Najpoznatiji i najbolje istražen. Dužina mu je bila 548 km, a građen je od oko 90. g. pa do 160. g. Išao je pravcem: Rheinbrohl na Rajni – Zugmantel – Arnsburg – Stockstadt – Worth – Lorch

4. recijski – nadovezuje se na gornjogermanski i osigurava područje gornjeg Dunava. Lorch – Dambach – Ellingen – Eining na Dunavu

5. limes na srednjem i donjem Dunavu

6. arabicus – od Petre na jugu do Palmire na sjeveru; tu nema neprekinute, zatvorene granice jer se na tom području granice često mijenjaju

7. numidicus – u Africi; flavijevski su carevi podigli duž najvažnijih karavanskih putova kastelima utvrđenu liniju limesa

8. limes u Engleskoj – postoje utvrđene linije: najsjeverniju je utvrdio Antonin Pio, taj je nasip napušten 184. pod pritiskom Škotskih plemena. Južno od njega leži Hadrijanov nasip koji je probijen 283. g.

Sačuvani su brojni ostaci i tragovi limesa (u našoj zemlji u Istri i duž Dunava), a sistem utvrda likovno je prikazan na stupovima careva Trajana i Marka Aurelija. Duž granice je vodila vojnička cesta na nasipu ispred kojeg je paralelno tekao rov. Nasip je često bio zaštićen palisadama ili kamenim zidom. Na određenim razmacima tu su graničnu liniju osiguravale kule (castella) i izvidničke postaje (propugnacula, specula). Unutar linije su se nalazili utvrđeni tabori iz kojih su jedinice polazile na limes.

Panonski limes spominje već i Tacit. Bila je to utvrđena linija duž Dunava o kojoj izvori govore još u 6. st. Na baranjskom odsjeku limes se može pratiti na potezu Osijek – Belje – Vardarac – Lug – Grabovac i Zmajevac – Batia.

Od Osijeka na istok išao je linijom Dalj – Sotin – Ilok – Banoštor – Stari Slankamen – Surduk – Novi Banovci – Zemun.

Na dunavskom odsjeku istočno od Beograda limes je ispitivan na potezu Ritopek – Orašje – Kostolac – Veliko Gradište – Donji Milanovac – Brza Palanka