Hetere - prodavačice ljubavi

Hetera na ulomku keramike

U Ateni je prostitucija cvala u Solomonovo doba, koji je i sam, svjestan dobre zarade, bavio organiziranom prostitucijom, te je čak razvio instituciju državnog bordela, nepoznatu Rimljanima. Pojam i pojava nastanka i razvoja javne kuće u Staroj Grčkoj bio je opće prihvaćena pojava. Za žene koje su prodavale svoje tijelo postojalo je više karakterisitičnih zanimljivih naziva: "družica", "hetera" i "Afroditina ždrebica". Javne kuće su u to vrijeme poslovale prema redukoji je određivao:

1. mjesto gde se nalazila javna kuća

2. cijena koju su tražile djevojke zaposlene u ovakvim ustanovama..

Javne kuće koje su se nalazile u siromašnijem dijelu grada imale su najniže cijene i bile su namjenjene siromašnijoj populaciji. Uglednicima su bile na raspolaganju kvalitetnije, a samim time i skuplje javne kuće elitnijeg dijela grada. U ranoj fazi razvoja prostitucije kao zanata, najobičnije prostitutke su zauzimale vrlo nizak položaj. Bio im je uskraćen bilo koji vid građanskog prava, a dok bi hodale gradom morale su se pridržavati određenog propisa o odijevanju.. U vrijeme nakon perzijskih ratova mnoge prostitutke su organizirale razna udruženja kako bi se zaštitile od strogih Solomonovih zakona. Savjet koji je u Grčkoj kontrolirao izvršenje zakona nije bio sklon prostitukama niti je na njih gledao blagonakolno. Kazne na koje su bile osuđene bile su izrazito visoke novčane kazne. Mnoge opasnosti su prijetile javnoj ženi.

Na javnu kuću se često gledalo kao na svetilište. Ukoliko bi neki Atenjanin postao pornobosceion (vlasnik javne kuće) izgubio bi mnoga građanska prava, ali u javnoj kući su postojale određene povlastice tog vremena, bila je idealna za skrivanje od progona i dugova.

Prostitutka je na ulici morala nositi propisane haljine koje su se razlikovale od onih koje su nosile ostale žene. Bile su izrazito šarene, a razlike u samom odijevanju su ovisile o pojedinim krajevima Stare Grčke.

Hetera s klijentom

Pored toga bilo je propisano da kosa prostituke bude plave boje te su je prostitutke bojile u skladu s tim zakonom ili bi jednostavno na svoju glavu stavljale plavu periku.

Javne su kuće tog vrijeme bile obvezne na plaćanje poreza, a službenik koji se bavio njegovom naplatom zvao se pornotelones. Iznos koji bi djevojke dobijale za svoje usluge određivali su agornaomi. Postojali su i službenici astynomoi koji bi nadgledali cjelokupan sastav i rad javne kuće, čime je javna korupcija svedena na minimum.

Pored organizirane prostitucije u javnim kućama postojale su i obične prostitutke koje su bile slobodne po pitanju izgleda i odjeće, a mnoge od njih su se prostitucijom bavile noću, dok bi danju obavljale neke druge

poslove. One su bile nazivane dikterijade. U staroj Ateni uličarka je često bojala svoje lice mašću, sjedila bi na prozoru i tražila mušterije na ulici. Kada bi ugovorila cijenu, odlazila bi u drugu sobu da obavi svoju dužnost.

Hetere (prostituke uglednijih javnih kuća) su u to vrijeme imale finije obrazovanje, često su bile pratilje istaknutih vojskovođa, državnika, umjetnika... U životu i samom radu mnogih važnih osoba često se primjećivao i uticaj neke hetere.. Mnoge od njih poput Thaise, Diotime i Targelije bile su poznate po filozofskim stavovima.

Pogledaj:
Seksualni prijestupi hrvatskog srednjovjekovlja