Apeninska kultura

APENINSKA KULTURA - od oko 1600. do 1150.g. pr. Kr. kultura srednje i kasne bronce, pokriva gotovo cijeli prostor južno od Padske nizine. Prva kultura koja je u znatnoj mjeri unificirala Apeninski poluotok. Njezino podrijetlo također nije baš posve sigurno. Ima raznih pretpostavki. Jedna od onih koja je dosta prihvaćena je ta da je supstrat stariji na tom području preslojio na početku njezinog razvoja neki indoeuropski, vjerojatno balkanski element. Ono po čemu je apeninska kultura karakteristična su prije svega ostaci naselja i ostaci keramike. Ostaci naselja nisu toliko brojni, oni pravi pogodni za temeljita arheološka istraživanja mogu se nabrojati na prste jedne ruke. Naselja su bila sezonskog karaktera – spilje, prirodni zakloni, stalna naselja su bila na prometnim putovima. Zanimljivo je da se ti najznačajniji lokaliteti nalaze na području na kojem će se pojaviti villanovska kultura, a nakon nje i etruščanska civilizacija. Nazivi najvažnijih lokaliteta su Capriola i Luni u kojima su pronađeni ostaci doista velikih građevina stambenih jedinica koje se formalno mogu definirati uglavnom kao kolibe. Osim pravokutnih, pronađene su i ovalne kolibe (San Giovenale). Najveća između njih čak je dugačka 40 i koji metar, široka oko 5 m. U Luni se pokraj ostatka apeninske kulture našao i dio jednog obrambenog jarka – fossi, što dokazuje da se u Luni kasnije razvilo etruščansko naselje. Donji dio koliba je usječen u kamen živac, odnosno u neki kamen, nabijen je glinom, a zidovi koji nešto malo strše izvan vanjskog terena su građeni od kamena, dok je krov bio na dvije vode prekriven slamom ili trskom. Ovako dugačke i velike građevine otvaraju pitanje kakve su zajednice živjele unutra. Međutim, najzanimljivija je činjenica da su upravo ovakva sela apeninske kulture preslojila sela villanovske kulture. Važna činjenica je da su se ovakva naselja uspjela dokumentirati i na prostoru grada Rima. To su najstariji nama zanimljivi nalazi na prostoru Vječnog Grada – na prostoru foruma Boarija su pronađeni ostaci apeninske keramike; nisu pronađena naselja, ali tamo gdje ima keramike, naravno, ima i naselja. Što se tiče keramike apeninske kulture ona je «domaća» impasto keramika koja je prepoznatljiva po visoko izvijenim ručkama. Što se tiče dekoracije, ona je urezivana, geometrijskog karaktera. Važno je i da se na brojnim nalazima apeninske kulture javlja keramika uvezene mikenske civilizacije. Klasični izgled apeninske keramike datira se u 15./14. st. pr. Kr. na temelju nalaza mikenske keramike. Naravno, mikenske keramike ne može biti ako tu nema trgovaca koji tu keramiku dovoze, a trgovine ne može biti bez pomorstva, povezivanja Istočnog Mediterana i ovog prostora. Sam kraj apeninske kulture određuje se oko 1150. g. pr. Kr. (nešto malo ranije ili kasnije). Pravi razlog kraja te kulture nije 100% siguran, ali (prema ritusu incineracije i na taj prostor) izgleda da je kraj te kulture uvjetovalo pomjeranje naroda iz doline rijeke Po. Ovi su se do tada inhumirali u grobnice iskopane u stijenama, odnosno na neke druge načine.
Pogledaj: Prapovijesne kulture Italije