Prapovijesne kulture Italije

Prirodni resursi i geografske karakteristike Apeninskog poluotoka imali su veliku važnost za razvoj materijalne kulture, kao i za razvoj ekonomije zajednice. Ako tu nema kamena onda ne možete očekivati da ćete pronaći artefakte od kamena. Ako ima kamena vulkanskog podrijetla, onda je normalno da ćete očekivati rukotvorine od te vrste kamena. Osnovne karakteristike Apeninskog poluotoka su da je Apeninski poluotok smješten u središnji Mediteran, da on ima oblik čizme koja duboko zadire u Sredozemno more. Prostor današnje Italije je dosta raznolik i to u većoj mjeri nego što se tiče Grčke. Grčka je brdovita, planinska zemlje. Međutim, Italija je jedno područje koje je podijeljeno u nekoliko zemljopisnih regija. Dvije su ponajprije definirane time što je riječ o otocima – Sardinija i Sicilija. Sicilija čini prijelazni mostobran prema Africi. Zatim imamo Apenine i veliku dolinu rijeke Po ili Padsku nizinu. Posebno je zanimljiv ovaj prostor Padske nizine jer je to golema ravnica kojom teče najveća talijanska rijeka koja na ušću stvara golem nanos. Rijeka Po je oduvijek bila problematična jer kada se s Alpa sruče goleme kiše nastaju enormne poplave. To je jedan od najboljih primjera kako geografske prilike utječu na razvoj materijalne kulture jer su se ljudi na tom prostoru vrlo rano dosjetili ako se boriti s tim fenomenima, a to je bila gradnja palafita. Dakle, grade se naselja na drvenim trupcima zabodenim u dno rijeke ili obalu rijeke na kojima su se gradile platforme i na ti platformama kolibe. Taj način gradnje je na prostoru Sjeverne Italije razvijen od duboke prapovijesti pa sve do nama najbližeg vremena npr. Venecija. Druga karakteristika Padske nizine je da je ona zbog tih prijelaza prema Sloveniji i Srednjoj Europi bila oblast koja je od najranijih vremena bila podložena raznim utjecajima i dolasku novih etničkih skupina i na taj način zapravo bila jedan «kotač» transmisije tih novih elemenata na prostor Apenina. KRONOLOGIJA

Apenini su drugačiji prostor, dosta brdovit, dosta zatvoren jer, naravno, budući da je riječ o poluotoku, taj prostor se otvara na sve tri strane – prema Jadranskom, Jonskom i Tirenskom moru. Promet je u najstarija vremena bio najbrži morem i to će se vrlo rano manifestirati na ovom prostoru, negdje najkasnije od sredine 2. tisućljeća pr. Kr. kada će trgovci iz Mikene, s Krete i s Istočnog Sredozemlja početi polako posjećivati te prostore. To je važno jer je njihovim posredstvom ta prapovijesna kultura počela napredovati, razvijati se u smislu onoga što ćemo mi kasnije nazivati civilizacijom na tom prostoru. Ipak te lokalne zajednice koje su nastanjivale Apeninski poluotok nisu baš bile okrenute moru od ranih početaka, nije tu situacija bila kao u Grčkoj. Zapravo ta talasokracija, ako uopće možemo o njoj govoriti datira najranije u 7. st. pr. Kr. kada je jedan od prvih naroda koji je razvio svoju moć i civilizacija preko toga su zapravo bili Etruščani.
Kulture, pogledaj:
Poladska kultura, Kultura Terramara, Apeninska kultura, Sikulska kultura, Kultura Nuragija, Protovilanovska kultura, Kultura Villanova

Pogledaj slične članke:
Etrušćanske grobnice