Latinsko pismo knjižnog i dokumentarnog karaktera koje se upotrebljava u Zapadnoj Europi od kraja 12 st. do polovice 15 st. Pojava gotice u vrijeme velikih društvenih promjena. Tematika knjige mnogo se proširuje: kronike, povijesti, lirika, epika, trubaduri. Pismenost više nije privilegij klera. Sveučilište u Bergamu, Oxfordu, Cambridgeu… Krajem 15 st. u Europi ima 60 sveučilišta (filozofija, pravo, medicina). Pomalo nestaju benediktinci a zamjenjuju ih dominikanci i franjevci. U kršćanstvu se napušta platonizam a prihvaća aristotelizam. Knjiga postaje trgovačkom robom; a za to se brinu librarii. Upotreba papira pojeftinjuje proizvodnju. Na oblikovanje gotice utjecala u sj. Fra. utjecala beneventana – tako misle neki, no činjenica jest da je gotica produkt karoline!
Među opće značajke; napuštanje oznake za diftong, sustav kratica ogroman. Posebne kratice za posebne djelatnosti; teološke, filozofske, pravne… Ima puno tipova gotice. 1. Littera formata – u Fra. u 13 i 14 st. – knjižna gotica liturgijskih kodeksa (kaligrafičnost). 2. Textus, textura – u Eng i Njem; kaligrafsko pismo teksta (pravnih kodeksa) da se podvuče razlika od komentara sa strane teksta. 3. Littera rotunda – u Italiji; kaligrafsko knjižno pismo (littera bononiensis i littera lombarda. 4. Fractura – tip prelomljenih slova, prelomljenost duktusa. 5. Bastarda – specijalan tip u djelima knjižnog i povijesnog značenja, Sredinu izmeđuz kurzivne i knjižne gotice; iako je bliže kurzivi. Naglašena razlika debelih i tankih duktusa.
Regionalni nazivi gotice; littera parisiensis (Pariz), littera oxoniensis (Oxford). Knjižna gotica u Italiji, Špa, Dalmaciji je obla a u drugim zemljama uglasta.
Kurzivna gotica – razlika između vladarskih spisa (pažljivije pisana slova) i poluprivatnih. U Italiji i Dalmaciji se upotrebljava poseban tip kurzivne goticee s istaknutim zavijucima osi. Nalazimo je u 13 i 14 st.
Sam naziv scriptura gothica – ne ništa sa Gotima. Potječe od talijanskih humanista i ima sasvim posprdno značenje (barbar). Njih oduševljavala karolina. Taj naziv nalazimo i kod Mabillona pa se nije išlo u njegovo mijenjanje. U Italiji i Dalmaciji pod utjecajem humanista gotica se preobražava u humanistiku. Guttenberg tiskao goticom prvu Bibliju u 200 primjeraka. Goticom su pisani kodeksi dalmatinskih gradova. Najznačajnije pisano goticom za nas je Historia Salonitana Tome Arhiđakona (nekoć pripadao obitelji Fanfonga). Pisan je goticom bolonjskog tipa potkraj 14 st. Naši prvi latinički tekstovi; Šibenska molitva.
Minijature – zlatno doba. U Italiji na glasu; bolonjska, firentinska i lombardijska škola. Francuska minijatura – središte pariška škola. Katkad u iluminaciji sudjeluje više majstora. Napušta se ukočeni izgled lica, smisao za prirodu raste.
Pogledaj: Latinska paleografija
Pogledaj: Latinska paleografija
Nema komentara:
Objavi komentar