Nastala je zbog potreba dnevnog života na početku 4 st. Predstavlja posljedni stadij raspadanja kapitale i temelj svih kasnijih srednjovjekovnih pisama. Postoje tri teze o njenom postanku: kao razvojni stupanj kurzivne majuskule, postanak u svezi s pojavom grčke minuskule i njene oble forme koje je dovode u vezu s uncijalom. Odgovara poslovnom životu i omogućuje brzo pisanje. Svaki pisat formira slova na svoj način. Pismo se kreće između 4 imaginarne crte. Slova ne poznaju razliku debljine duktusa. Sredstvo za pisanje isključivo ptičje pero. Vrlo brzo postala opći stil pisanja. Nove ligature; slovo kao da se zakvačilo za drugo. Mnoštvo ligatura. Lifatura fi i ri se prenosi i u beneventanu. Suspenzije – pišu se jedno ili više prvih slova (d dixit, nom nomine). Kontrakcije – unutar riječi (pbr presbiter, eps eipscopus). Kurzivna minuskula je poslovno pismo ali se u 7. i 8 st. njome pišu i kodeksi.
Prvi spomenik kurz.min. na Dioklecijanovu natpisu De pretiis rerum venalium iz 301. Kurzivna minuskula za knjižne svrhe zove se polukurz.minuskula. U 7 i 8 st. pomalo poprima lokalna obilježja pa nastaju nacionalna pisma.
Pogledaj: Latinska paleografija
Nema komentara:
Objavi komentar