MEROVINGIKA

Merovingika je latinsko pismo nastalo na osnovi rimske kurzivne minuskule u državi Merovinga od 6 do 8 st., a upotrebljavalo se u knjigama i u diplomatičkim dokumentima. Rimsko osvajanje Galije oduzelo joj je političku slobodu no donijelo joj mir, slobodu, napredak. Potkraj 1 st. u Galiji se širi kršćanstvo. Klodvig pobijedio rimskog namjesnika Siagrija i utemeljuje franačku državu. Prije Merovinga u Galiji se koristi rimska kurzivna minuskula a o knjižnih pisama barem prema sačuvanim spomenicima uncijala i poluuncijala. U 6 st. kurzivna minuskula dovela do posebnog latinskog pisma koje se naziva merovingika. Merovingika je pismo koje se upotrebljava u kraljevskim diplomama ali i u knjizi. U diplomama vrlo karakteristično pa se misli da je nastalo u kraljevskoj kancelariji. Najprije formirana kao kancelarijsko kasnije kao knjižno pismo. Knjižna merovingika ipak svoje podrijetlo ima u kaligrafskim formama; skriptoriji. Naziv scriptura merovingica ili francogallica potječe od Mabillona. U pal. se zadržao samo naziv scriptura merovingica.

Neobično duga osima slova, obilje ligatura, zbijenost slova koja su najčešće nagnuta ulijevo. Prvi sigurno datirani spomenik merovinškog pisma je diploma Klotara II iz 625.

Ornamentacija – u više središta. Prvi iluminirani Homilije sv. Augustina iz 669. Ornament je ipak prilično siromašan; lik ptice ili riba koje se prilagođuju obliku slova.
Pogledaj: Latinska paleografija