VIZIGOTIKA

Vizigotika je latinsko pismo koje se razvilo iz rimske kurzivne minusklule i upotrebljavalo se isključivo na Pirenejskom poluotoku od druge polovice 7 st. od kraja 12 st. Španjolska je ostala pod Rimom sve do početka 5 st. Jedino Vizigotima uspjelo osnovati tu državu. 711 uništavaju ih Arapi. Jedan se dio Vizigota povukao u Austriju. U 9 st. počinju progoni kršćana od Arapa. Najstariji pisani špa. kodeksi su pisani uncijalom i poluuncijalom. U dnevnom se životu upotrebljavala rimska kurzivna minuskula Polovicom 7 st. počinje poprimati specifične oblike; nastaje dokumentarna i knjižna vizigotika. Knjižna pokazuje utjecaje uncijale i poluuncijale. Neki drže da je i arapsko pismo utjecalo. Naziv scriptura visigothica uveo je Mabillon držeći ga vizigotskom verzijom lat. pisma – KRIVO, to je sve plod špa. skriptorija. U špa. spomenicima 13 i 14 st. – naziva se littera toletana i littera mozabarica. Od samostana; Toledo, Silos i grad Sevilla – biskup Izidor – najutjecajniji učitelj u srednjem vijeku. Kurzivna verzija trajala dulje sve do 14 st. Teški oblici, puno ligatura. Knjižna je već u 9 st. zamijenjena u Kataloniji karolinškom minuskulom.

Goti su bili arijanci – i crkva je nastojala da se «njihovo» pismo ne koristi. Ipak vizigotika živi sve do 12 st. – to pismo zamjenjuje karolina. Karakterstično slovo a, g, t. Kratice ne pokazuju neku pravilnost – neki traže u njima i hebrejsko podrijetlo. Naslovi poglavlja izvještačenom kapialom s scrolikim slovom o. Osobine pirenejskog latiniteta.

Ornamentacija – nije kvalitetna kao u beneventani. U 7 i 8 skromni incijali. Veći razvoj u 9 i 10. Osobito udara u oči; nevješti ljudski likovi, stilizirani poput egipćanske umjetnosti. Potkraj 11 st. zajedno s karolinom i njena minijatura. Milares – 281 rukopis na vizigotici.
Pogledaj: Latinska paleografija