Bog Saturn

Saturn, Caravagio, 16. st.

Lat. Saturnus - rimski bog sjetve i ratarstva, kasnije je bio izjednačen s grčkim bogom Kronom. kod rimljana je uživao veliki ugled i poštovanje još od najstarijih vremena. Ugled nije izgubio ni kad su ga pod utjecajem grčke mitologije posve izjednačili s, ne baš osobito omiljenim i prijaznim bogom Kromom.
Smatran je utemeljiteljem novog društvenog poretka na zemlji. Vjerovalo se da je ljude naučio obrađivati zemlju i uzgajati žitarice, saditi voće i vinovu lozu, te graditi nastambe. Također se vjerovalo da je uputio ljude kako će poštivati zakone koje im je dao, a sve to po njegovom dolasku u Italiju, nakon što ga je njegov sin Jupiter svrgnuo s vlasti. Vrijeme njegove vladavine smatrano je zlatnim dobom čovječanstva. Njegova je žena bila božica Ops, izjednačena s grčkom Rejom. U starim se rimskim miovima ne govori o njenim potomcima, ali su im se pod utjecajem grčkih mitova pripisivali potomci Krona i Reje, najviše Jupiter i Junona.
Otprilike početkom nove ere, Saturn je kod Rimljana postao bog koji utjelovljuje i vrijeme (kao i Kron kod Grka). Središnje svečanosti u čast Saturna (Saturnalije) održavale su se u drugoj polovici prosinca, u trajanju od dva tjedna, a na njihovom kraju, na rođendan Ops, robovi su simbolički dobivali slobodu, trgovine i uredi su bili zatvoreni, a prijatelji i rođaci međusobno su se darivali u sklopu svetkovine očišćenja i ponovnog jačanja prirode.
Rimljani su Saturna prikazivali kao starijeg muškarca sa srpom ili vrtlarskim nožem u ruci. Najveći mu je hram podignut na Forumu, pred ulazom u Kapitolij. Hram je bio više puta pregrađivan, a u njegovim je podrumima bila smještena državna riznica, aeraeium Saturini.

Ostaci Saturnova hrama

Pogledaj: Rimska božanstva