GRČKA HISTORIOGRAFIJA
Grci su postavili temelje historiografiji u vrijeme kad je njihovo društvo bilo na granici mitskog i razumskog poimanja svijeta. U gradovima – državama uočavaju se promjene ( bogovi ne upravljaju ljudskim sudbinama, stvaraju prostor za izvješća na temelju vlastitog ispitivanja). Opnu mitske svijesti počeli su oko 500.pr.Kr. kidati stariji logografi , pisci koji pišu o «onome što se pripovijeda», tj. lokalne legende, genealogije, priče o raznim mjestima i osnutku gradova. Grčki historiografi:
Hekatej iz Mileta
Helanik iz Mitilene
Herodot iz Halikarnasa
Tukidid
Ksenofont
Polibije
RIMSKA HISTORIOGRAFIJA
Grčka historiografija služi rimskim piscima kao obrazac. Visoki dužnosnici sustavno zapisuju važne političke događaje, imena vrhovnih magistrata, znamenja, i tako stvaraju rimsku analistiku. Uzor srednjevjekovnim ljetopisima su bili Annales maxim i Tabulae pontificum. Rimski historiografi:
Marko Porcije Katon
Gaj Salustije Krisp
Gaj Julije Cezar
Tit Livije
Kornelije Tacit
Josip Flavije
Kornelije Nepot
Gaj Svetonije Trankvil
Apijan
Kasije Dion
Amijan Marcelin
Lukijan
HISTORIOGRAFIJA SREDNJEG VIJEKA
Tipovi djela: Kronike, Anali, Vitae i Geste.
Historiografi:
Jeronim
Euzebije
Aurelije Augustin
Orozije
Grgur iz Toursa
Beda Venerabilis
Opat Einhard
Oton
Gioacchino da fiore
Toma Akvinski
Vilim iz Tira
Geoffrey de Villehardouin
Jean Froissart
Giovanni Villani
Prokopije iz Cezareje
Ivana Malala
Mihael Psel
Ibn Haldun
Historiografi:
Jeronim
Euzebije
Aurelije Augustin
Orozije
Grgur iz Toursa
Beda Venerabilis
Opat Einhard
Oton
Gioacchino da fiore
Toma Akvinski
Vilim iz Tira
Geoffrey de Villehardouin
Jean Froissart
Giovanni Villani
Prokopije iz Cezareje
Ivana Malala
Mihael Psel
Ibn Haldun
HUMANISTIČKA HISTORIOGRAFIJA
Pogledaj: Značaj humanističke historiografije
Historiografi:
Nema komentara:
Objavi komentar