![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg53wMXDCI_smq6ZGjrexJURsoIXit6B7RaQp43_BZ7YQut-pvcgJ8Lr9I9LkvQC8sqs-VC72QIiZQXBq1Jsl2O8PnWiN7YyXuMuAMAfYYSIsiGhr81pSS3ErIjTPBlZqcMcFjsBS-JjjFH/s400/Baza+stupa.jpg)
BAZA (grč. bazis= osnova, temelj, podloga)
Podnožje stupa izrazita oblika. Prvotna joj je funkcija da teret što ga nosi stup ravnomjerno prenese na podlogu. U egip. i mezopot. arhitekturi baza je okrugla ploča slična disku. U grč. graditeljstvu dorski stup nema bazu. Bazu jonskog stupa čine dvije okruglaste ploče (trochilus i torus) ispod kojih se nalazi četvrtasta ploča (plinta). Atička je baza slična jonskoj, ali nema plinte. Korintska je složenija, sastoji se od dva torusa, dva astragala i dva užljebljenja. Ovi se elementi različito variraju, da bi se dobilo što bogatije dekorativno djelovanje. Toskanska aza je vrsta jonske, javlja se u etrušćanskom graditeljstvu. U rimskoj arhitekturi ovi elementi dobivaju različite profile. U Bizantu: pojednostavljena atička baza. U romanici: baza postaje viša, a uglovi plinte su ukrašeni stiliziranim klesanim listovima. U gotici: visoka, složena i često poligonalna. U renesansi, baroku i klasicizmu primjenjuju se oblici baza iz antičke arhitekture.
Nema komentara:
Objavi komentar