![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgQeTJPMM9Fr95I7PWAVSKkybNcq9KE3ogXEqX8ofUhsJqufDaNJlcG-s3ax7GtINY3jLM005Pg1BYMDZD5xV0OmoMiqfTgjUEnBv5MgGG0GotqVAcrk2GS5NTHiHRJtIdsrGENiJb7Hidy/s400/pergamena+2.jpg)
pergamena – pisača podloga od osobito obrađene životinjske kože
Pisaći materijal koje se pravi od životinjskih koža bez dlaka, močene, napete i zaglađene plovućcem i bijeljene kredom. Upotreba pergamenta za pisanje je poznata na Istoku (Egipat, Asirija) od 2. tis. pr. Kr. U prvim stoljećima nove ere je postupno u grčko-rimskom svijetu potisnuo stari papirusni svitak. Sam naziv pergamena upućuje na antički grad Pergam u Maloj Aziji gdje se u 2. tis. jače proizvodio, a najjača proizvodnja je bila u helenističko doba. Mekani, gotovo bijeli pergament koji izvrsno upija gotovo svaku vrstu tinte služio je sve do kasnog srednjeg vijeka kao materijal za rukopise i slike kada ga je zamijenio papir. U 4. i 5. st. su u Konstantinopolu i Rimu se za vrednija rukopisna djela pergamena bojala žarko crvenom bojom. Od 7. st. su se na pergameni ponajviše pisale povelje i isprave. Nakon izuma tiska pergamena se zbog svoje trajnosti upotrebljavala za priručna izdanja kao što su crkvene i školske igre. Pergamena je osim toga od davnina služila i za uvez knjiga, a upotreba odbačenih papira u tu svrhu sačuvala je mnoge dragocjene starije fragmente i palimpsete. Pergamena se također razapinjala na bubnjeve, tambure, timbale i slične instrumente. Zbog skupog načina proizvodnje listovi su često rabljeni i više puta, a raniji bi se tekst ostrugao. Takvi se više puta iskorišteni listovi nazivaju palimpsete, čiji se prvotni tekst primjenom fizikalnih metoda može učiniti vidljivim (fotografiranje pod ultraljubičastim svjetlom).
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhzZVcYER6nuOVGpJQJHdGcNM-GR1eKEUnfGFkSlKx6v6Ua4dFhGZ2giAYtu0FFQSL6ygMW1xFL_ZSwjy4tF5HKNEuqL2wMb43rQArkTX6Q5atqlWaXV5zaU4O7Rz_pJRBGEeHzfi1An4Ab/s400/pergamena.png)
Nema komentara:
Objavi komentar